Skoči na glavni sadržaj

Specijalistički diplomski stručni studij informacijskih tehnologija

Visoka škola za informacijske tehnologije – VSITE – privatno je visoko učilište na kojem možete, redovno ili izvanredno, studirati na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju informacijskih tehnologija znanstvenog područja tehničkih znanosti polja računarstva na kojem ćete steći konkretna znanja i vještine te potvrditi i razviti svoje talente.
Uloga stručnih specijalista inženjera informacijskih tehnologija, koji raspolažu konkretnim znanjima o tehnologijama koje se primjenjuju u praksi, u skladu je s društvenim tendencijama da se složeni tehnički poslovi obavljaju uz pomoć uz pomoć računala i računalnih programa.
Specijalistički diplomski stručni studij informacijskih tehnologija polaznicima daje upravo ona specijalistička stručna znanja, koja će im omogućiti samostalno praćenje razvoja tehnike na području kojim se bave, te primjenu stečenog znanja u voditeljstvu i izgradnji složenih informacijskih sustava.

Ishodi učenja su konkretna znanja i vještine koje će studenti steći tijekom studija. Očekuje se da će nakon završetka studija student moći :

  • modelirati sustave obrade podataka
  • upravljati informacijskim sustavima u društvenom okruženju
  • odabrati digitalnu tehnologiju u sustavima upravljanja
  • projektirati sustave mobilnih i ugrađenih računala
  • razviti nove složene i pouzdane programske proizvode
  • vrjednovati napredne tehnologije programskog inženjerstva
  • implementirati i održavati sigurne računalne sustave
  • projektirati i održavati virtualne računalne sustave
  • osmisliti napredne sustave poslovne inteligencije i integracije
  • razviti složene informacijske sustave zasnovane na uslugama
  • prosuditi informacijske potrebe korisnika informacijskih sustava
     

Područje informacijskih tehnologija razvija se najdinamičnije od svih tehničkih grana, kako kroz napredak vlastitih tehnologija, tako kroz širenje područja primjene. U tom procesu razvoj sklopovlja i programske podrške podržan je uvođenjem novih metodologija i paradigmi. Vremenski ciklus zastarijevanja tehnologije mjeri se mjesecima i godinama umjesto desetljećima. Visokoškolsko obrazovanje na području računarstva uspješno može postići svoju svrhu samo ako se programi, sadržaji i nastavne metode ažurno usklađuju s napretkom računalne tehnologije.
Analiza diplomskih studija s područja informacijskih tehnologija pokazuje da je na području Evrope aktivno nekoliko stotina visokoškolskih ustanova koji izvode nekoliko tisuća studija. Nacionalni kvalifikacijski okviri po kojima se izvode ovi studiji su dijelom usklađeni sa evropskim i međusobno se bitno razlikuju, dozvoljavajući jednogodišnje, jednoipolgodišnje i dvogodišnje diplomske (master) studije. Pri tome nema bitne razlike između sveučilišnih i stručnih diplomskih studija po pitanju statusa studija, već je bitna orijentacija studija ka teoretskim znanjima ili ka potrebama privrede. Također je uočeno segmentiranje područja na studije umjesto na smjerove i usmjerenja kao što je uobičajeno u dosadašnjoj hrvatskoj akademskoj praksi. Slična je situacija na području SAD i Australije, s izraženom praksom izvođenja stručnih studija. Značajan je broj interdisciplinarnih studija na području ekonomske primjene informacijskih tehnologija.
Među dostupnim programima izdvajamo dvogodišnji master studij Distribuiranih sustava koji izvodi Westfälische Hochschule Gelsenkirchen u svom kampusu u Bocholtu (http://win.w-hs.de/fileadmin/fb7/Pruefungsamt/Modulhandbuecher/Informati, posjećeno 25.02.2013.) Svi predmeti su težine 5 ECTS, s predviđenih 60 sati kontaktne nastave i 90 sati samostalnog učenja. Studij je organiziran bez smjerova, s izbornim predmetima (jedan u prvom, te po dva u drugom i trećem semestru. U šestom semestru izrađuje se i brani diplomski rad težine 30 ECTS. Predmeti se mogu grupirati u osnovne predmete struke (Diskretna matematika i vjerojatnost, Automati i jezici), predmete orijentirane ka ekonomskoj primjeni (IT konzultiranje, IT management, Osobni društveni odnosi, Upravljanje poslovnim procesima), te predmete struke vezane za umrežene sustave, baze podataka i informacijske sustave. Ovaj studij usporediv je sa smjerom Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi predloženog studija, a dijelom pokriva i područja računalnih sustava i prijenosnih i ugradbenih sustava. Programiranje je obuhvaćeno kroz obavezne praktikume.
Drugi studij koji izdvajamo je master studij Informations- und Kommunikationstechnik koji izvodi Hochschule für Technik und Wirtschaft Berlin, Njemačka (http://ikt.htw-berlin.de/, posjećeno 25.02.2013.). Ovaj studij blizak je predloženom smjeru Ugradbena i prijenosna računala. Kolegiji su svrstani u grupe inženjerskih metoda, distribuiranih sustava automatizacije, komunikacija i primjena, razvoj umreženih sustava, praktikumi, te diplomski rad i kolokvij. Kolegiji su težine 4 i 5 ECTS, a diplomski rad i kolokvij težine 5 i 5 ECTS. Program je nezavisno akreditiran kroz ASIIN.
Treći interesantan studij je Master of Science (M.Sc.) Information Technology studij (http://www.it-master.org/, posjećeno 25.02.2013.) kojeg združeno izvode tri ustanove i to Halmstad University, Švedska, Wroclaw University of Technology, Poljska i Ostwestfalen-Lippe University of Applied Sciences, Njemačka. U kampusu Lemgo redovni studenti studiraju četiri, a izvanredni osam semestara. Ovaj studij po programu je presjek predloženih smjerova ugradbenih i prijenosnih računala, računalnih sustava i informacijskih sustava. U kampusima Halmstad i Wroclaw studenti prvi i četvrti semestar nastavu pohađaju u matičnom kampusu, dok se drugi semestar izvodi u Halmstadu, a treći u Wroclawu. Program je orijentiran ka ugradbenim računalima i programiranju. Program je nezavisno akreditiran kroz ASIIN.

Na diplomskom studiju se stječu napredna matematička, društvena te znanja o konkretnim suvremenim informacijskim tehnologijama potrebna za kontinuirano cjeloživotno usavršavanje što omogućava brzo uključivanje u radni proces bez dodatnog osposobljavanja. 
U odnosu na preddiplomski studij, program diplomskog stručnog studija objedinjuje područja baza podataka, web aplikacija i informacijskih sustava u jedinstvenu specijalizaciju, te izdvaja novo područje ugradbenih sustava, odnosno studenti biraju jedan od tri smjera:
Smjerovi se biraju u prvom semestru, izborom dva obavezna izborna kolegija smjera i dva izborna kolegija. Kolegiji se biraju prema istom principu u drugom i trećem semestru. Ovim konceptom ostavljena je studentima maksimalna sloboda izbora i profiliranja studija prema vlastitim željama, a u skladu sa pravilima struke.

Studenti se osposobljavaju za projektiranje i razvoj naprednih programskih rješenja, razvoj web servisa i aplikacija kao i projektiranje i implementaciju sustava poslovne inteligencije.
Izrada korisničke programske podrške i informacijski sustavi unaprjeđuje se sa razine stručnog studija, koja obuhvaća :

  • osnovno osposobljavanje prvostupnika u programiranju i implementaciji programa, na razinu specijalističkog diplomskog studija koja osposobljava stručnog specijalista inženjera za samostalnu primjenu paradigmi programskog inženjerstva, vođenje programskih projekata i samostalno obavljanje složenih poslova implementacije programskih sustava
  • baze podataka i WEB aplikacije i projektiranje informacijskih sustava, na specijalističkoj razini. Osposobljava stručnog specijalista inženjera za implementaciju i vođenje složenih informacijskih sustava baziranih na modernim tehnologijama, te za aktivno unapređivanje tehnologije informacijskih sustava

Studenti se osposobljavaju za implementaciju cloud sustava, virtualiziranih računalnih sustava, te implementaciju standarda IT sigurnosti na računalnim sustavima i mrežama.
Integracija i održavanje računalnih sustava i mreža unaprjeđuje se sa razine stručnog studija, gdje pruža znanja važna za poslove u fazama instaliranja, korištenja i proširivanja računalne opreme i programske podrške, te poslove projektiranja i izvođenja računalnih mreža, na razinu specijalističkog studija koji osposobljava stručnog specijalista inženjera za strateške poslove upravljanja računalnom sigurnošću i efikasnošću, te za ovladavanje složenim tehnologijama finog podešavanja, praćenja i nadzora računalnih sustava.

Studenti se osposobljavaju za projektiranje i razvoj programskih rješenja na ugradbenim računalima i mobilnim platformama (Android, iOS), dizajniranje sustava upravljanja, te razvoj sklopovlja i sklopovskih komponenti.
Smjer ugradbenih i prijenosnih računala novi je smjer izdvojen dijelom iz smjera programiranja, a dijelom iz smjera računalnih sustava, koji osposobljava stručnog specijalista inženjera za rad na sve važnijem segmentu malih prijenosnih i ugradbenih računala. Stručni specijalisti inženjeri smjera ugradbenih računala steći će znanja kreiranja i implementacije programskih rješenja za sustave upravljanja i za mobilna računala, te za kreiranje namjenskog veznog sklopovlja.

Specijalistički diplomski stručni studij informacijskih tehnologija koncipiran je u tri grupe kolegija – kolegije jezgre, društvene kolegije i izborne specijalističke kolegije. 
Ovakav pristup u skladu je s najnovijim saznanjima kojima se želi osposobiti stručnog specijalista inženjera za trajno praćenje napretka informacijskih tehnologija.

Kolegiji jezgre 

Kolegiji jezgre su temeljni kolegiji naprednog računarstva, a dijele se na kolegije temeljne računalne znanosti (diskretna matematika, jezici i automati, matematička logika) i kolegije orijentirane ka sustavima (statistika, numeričko modeliranje, operacijska istraživanja).
Kolegiji temeljne računalne znanosti su preporučeni za smjerove Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi.
Kolegiji orijentirani ka sustavima su preporučeni za smjerove Računalni sustavi i Ugradbena i prijenosna računala.
Student u svakom semestru s nastavom bira po jedan kolegij jezgre od ponuđena dva kolegija. Izbor smjera nije obvezujući za kolegije jezgre, već se u obzir uzima program prethodnog studija. 

Društveni kolegiji 

Društveni kolegiji omogućuju širu naobrazbu studenta u područjima društvenih i humanističkih znanosti. Student u svakom semestru s nastavom bira po jedan društveni kolegiji od dva.

Specijalistički kolegiji 

Kroz izborne specijalističke kolegije, čiji se sadržaji unaprjeđuju prema zahtjevima struke, svaka generacija studenata dobiva priliku savladati konkretne suvremene tehnologije i ostvariti mogućnost uključivanja u radni proces bez dodatne obuke.
Smjer se definira izborom specijalističkih kolegija smjera uz savjet i odobrenje mentora, odnosno izborom dva obavezna izborna kolegija smjera te dva izborna kolegija koja nisu definirana smjerom u svakom semestru s nastavom. Student upisuje dvanaest od dvadeset pet ponuđenih specijalističkih kolegija, od čega je šest kolegija određeno izabranim mjerom.

Diplomski rad

Studenti upisuju, izrađuju i javno brane diplomski rad težine 30 ECTS.

Struktura studija
  • 18 kolegija (100 % kolegija studija, 90 ECTS-a, 100 % ECTS-a):
  1. 3 kolegija jezgre  (16,67 % kolegija studija, 18 ECTS-a, 20,00 % ECTS-a)
  2. 3 društvena kolegija (16,67 % kolegija studija, 12 ECTS-a, 13,33 % ECTS-a)
  3. 12 specijalističkih kolegija (66,66 % kolegija studija, 60 ECTS-a, 66,66 % ECTS-a)
  • diplomski rad (30 ECTS-a)

Detaljan popis kolegija i program istih možete pogledati u Izvedbenom planu Specijalističkog diplomskog stručnog studija informacijskih tehnologija.

PLAN I PROGRAM STUDIJA

I. II. i III. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava *

ECTS

 

 

Izborni kolegij jezgre**

45+30

6

 

 

Izborni kolegij društveni**

30+15

4

 

 

Izborni kolegij smjera***

30+30

5

 

 

Izborni kolegij smjera***

30+30

5

 

 

Izborni kolegij slobodni****

30+30

5

 

 

Izborni kolegij slobodni****

30+30

5

UKUPNO:

195+165

30

* P+V,   
**bira se jedan od ponuđenih predmeta,
***biraju se najmanje dva od ponuđenih predmeta,
****biraju se među ostalim predmetima istog ili među predmetima drugih smjerova

 

I. semestar

Izborni kolegiji I. semestra

Kod

Naziv predmeta

Nastava *

ECTS

Izborni kolegiji jezgre

VSITE201

STAT

Statistika

45+30

6

VSITE202

DMAT

Diskretna matematika

45+30

6

Izborni kolegiji društveni

VSITE211

ORAC

Osnove računovodstva

30+15

4

VSITE212

SOCID

Sociologija informacijskog društva

30+15

4

Izborni kolegiji smjera UGRADBENA I PRIJENOSNA RAČUNALA

VSITE241

UPS

Ugradbeni i prijenosni sustavi

30+30

5

VSITE242

ROB

Osnove robotike

30+30

5

Izborni kolegiji smjera
PROGRAMSKO INŽENJERSTVO I INFORMACIJSKI SUSTAVI

VSITE251

NASP

Napredni algoritmi i strukture podataka

30+30

5

VSITE252

POOD

Principi objektno-orijentiranog dizajna

30+30

5

VSITE271

PBAP

Programiranje baza podataka

30+30

5

VSITE272

PHP

Programiranje u PHP

30+30

5

Izborni kolegiji smjera RAČUNALNI SUSTAVI

VSITE261

URAS

Upravljanje računalnom sigurnosti

30+30

5

VSITE262

POIS

Pouzdanost informacijskih sustava

30+30

5

* P+V

 

Izborni kolegiji II. semestra

Kod

Naziv predmeta

Nastava *

ECTS

Izborni kolegiji jezgre

VSITE203

NUMOD

Numeričko modeliranje

45+30

6

VSITE204

AJEZ

Automati i jezici

45+30

6

Izborni kolegiji društveni

VSITE213

OMAR

Osnove marketinga

30+15

4

VSITE214

UIR

Uvod u istraživački rad

30+15

4

Izborni kolegiji smjera UGRADBENA I PRIJENOSNA RAČUNALA

VSITE243

DOSI

Digitalna obrada signala

30+30

5

VSITE244

DINS

Digitalna instrumentacija

30+30

5

Izborni kolegiji smjera
PROGRAMSKO INŽENJERSTVO I INFORMACIJSKI SUSTAVI

VSITE253

PRIN

Programsko inženjerstvo

30+30

5

VSITE254

NAJP

Napredno Java programiranje

30+30

5

VSITE257

RPP

Razvoj pouzdanih programa

30+30

5

VSITE273

USL

Računarstvo zasnovano na uslugama

30+30

5

VSITE274

DOTN

Napredno .NET programiranje

30+30

5

Izborni kolegiji smjera RAČUNALNI SUSTAVI

VSITE263

SRM

Sigurnost računalnih mreža

30+30

5

VSITE264

PPR

Podešavanje poslužiteljskih računala

30+30

5

* P+V

 

Izborni kolegiji III. semestra

Kod

Naziv predmeta

Nastava *

ECTS

Izborni kolegiji jezgre

VSITE205

OIST

Operacijska istraživanja

45+30

6

VSITE206

MLOG

Matematička logika u računarstvu

45+30

6

Izborni kolegiji društveni

VSITE215

EKOR

Ekologija i održivi razvoj

30+15

4

VSITE216

SAVV

Savjetodavne vještine

30+15

4

Izborni kolegiji smjera UGRADBENA I PRIJENOSNA RAČUNALA

VSITE245

PDS

Projektiranje digitalnih sustava

30+30

5

VSITE246

MAP

Mobilne aplikacije

30+30

5

VSITE247

JAMP

Java i mobilne platforme

30+30

5

Izborni kolegiji smjera
PROGRAMSKO INŽENJERSTVO I INFORMACIJSKI SUSTAVI

VSITE255

GRAF

Računalna grafika

30+30

5

VSITE256

DPR

Dinamično programiranje

30+30

5

VSITE275

SUS

Sustavi upravljanja sadržajem

30+30

5

VSITE276

PINT

Poslovna inteligencija

30+30

5

VSITE277

INIS

Integracija informacijskih sustava

30+30

5

Izborni kolegiji smjera RAČUNALNI SUSTAVI

VSITE265

RFOR

Računalna forenzika

30+30

5

VSITE266

VPR

Virtualizacija poslužiteljskih računala

30+30

5

* P+V

 

IV. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava *

ECTS

VSITE291

DIPL

Diplomski rad

0+360

30

UKUPNO:

0+360

30

* P+V

 

Specijalistički diplomski stručni studij informacijskih tehnologija za redovite studente traje 2 godine (4 semestra) s prosječnim godišnjim opterećenjem 60 ECTS i tjednim opterećenjem od 24 sata nastave.
Izvanredni studenti slušaju isti program. Studij za izvanredne studente traje 2 i pol godine (5 semestara) s tim da kolegije prva tri semestra redovnog studija mogu odslušati u četiri semestra s prosječnim godišnjim opterećenjem 45 ECTS i tjednim opterećenjem od 20 sati nastave. Na taj način se tjedno opterećenje spušta sa prosječnih 24 na 20 sati, pa zaposleni studenti mogu pratiti predavanja i obavljati vježbe.
Redovni studenti upisuju diplomski rad u četvrtom semestru, a izvanredni u petom. Alternativno, izvanredni studenti mogu program slušati s punim opterećenjem, te ga završiti u roku zajedno s redovnima.

Akademska godina počinje u rujnu i ima dva semestra zimski i ljetni. Svaki semestar traje 15 tjedana. Tri su ispitna roka, dva nakon svakog semestra, zimski u veljači, ljetni u lipnju, te jesenski nakon ljetnih praznika. 
Nastava za redovite studente organizirana je od ponedjeljka do petka, u jutarnjim i poslijepodnevnim terminima.
Nastava za izvanredne studente organizirana je od ponedjeljka do petka, isključivo u poslijepodnevnim terminima (između 16:45 i 21:35).
Trajanje jednog nastavnog sata je 45 minuta. Jedan ECTS bod predstavlja 30 sati ukupnog rada studenta.

Preddiplomski stručni studij kao i specijalistički diplomski stručni studij informacijskih tehnologija temelji se na aktivnom učešću studenata u svim oblicima nastave (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe, seminari i konzultacije). Studenti samostalno uče, proučavaju literaturu, pripremaju se za laboratorijske vježbe, pišu seminarske radove, održavaju prezentacije, rade u laboratoriju, obavljaju stručnu praksu, sudjeluju u projektima, pišu završne i diplomske radove.
Aktivno učešće studenata u svim vidovima nastavnih aktivnosti podržano je ocjenjivanjem aktivnosti i priznavanjem u dijelu ispita, polaganjem testova zadataka i znanja u tijeku nastave s mogućnošću dobivanja konačne ocjene kolegija, te kontrolom pohađanja nastave.
Cilj aktivnog učešća studenata u nastavi je završetak studija u predviđenom roku uz najvišu moguću razinu postignutih znanja za izabrani smjer i ritam studiranja.

Osnovna obveza studenta je savladati znanja i vještine predviđene programom, što se pokazuje uspješnim polaganjem provjere znanja, izradom diplomskog rada i javnom obranom diplomskog rada (diplomski ispit).

Uvjeti upisa u prvu studijsku godinu

Završen odgovarajući informatički stručni ili sveučilišni preddiplomski studij težine najmanje 180 ECTS-a, ili drugi tehnički studij uz polaganje razlike. Direktan upis se omogućuje prvostupnicima računarstva i informacijskih tehnologija, ali i prvostupnicima informacijsko-organizacijskih, matematičko-informatičkih i informatoloških znanosti. Ostali prvostupnici tehničkih znanosti mogu upisati Specijalistički diplomski stručni studij informacijskih tehnologija uz polaganje razlika, koje će odrediti stručno povjerenstvo škole.

Uvjeti upisa u višu studijsku godinu

Studijska godina se upisuje kao cjelina. Kod upisa više godine, student je dužan ponovo upisati predmete tekuće godine koje nije položio, te predmete više godine do ukupnog opterećenja od 60 ECTS za redovne, odnosno 45 ECTS za izvanredne studente.
Kod ponavljanja godine, student mora upisati predmete prethodnih godina koje nije položio, te može upisati samo predmete godine koju ponavlja, do maksimalnih opterećenja prema režimu studija.
Prvu studijsku godinu upisuju studenti koji su završili preddiplomski ili stručni studij težine 180 ECTS odgovarajuće struke i u razredbenom postupku postigli uvjete određene Statutom, te ako su na rang listi postigli poziciju prema upisnoj kvoti za tu akademsku godinu.
Redovni studenti drugu studijsku godinu upisuju ako su položili ispite iz prve godine u vrijednosti 30 ECTS.
Izvanredni studenti drugu studijsku godinu upisuju ako su položili ispite iz prve godine u vrijednosti najmanje 23 ECTS.
Redovni studenti upisuju diplomski rad ako su položili minimalno 55 ECTS ispita. Izvanredni studenti upisuju diplomski rad ako su položili minimalno 70 ECTS ispita

Preduvjeti upisa pojedinih predmeta ili skupine predmeta

Preduvjeti upisa pojedinih kolegija više godine i izbornih kolegija su definirani tablicama. Navedena su dva moguća preduvjeta, odslušan predmet i položen predmet. Uvjet "odslušan predmet" koristi se kada se uvjetovani predmet upisuje u istoj studijskoj godini.

Student mora položiti sve programom studija zadane kolegije, obavezne i izborne, da bi završio studij. Student mora postići propisane ishode učenja kako bi stekao potrebna znanja i vještine, odnosno kompetencije, potrebne za izlazak na tržište rada. 
Vrednovanje postignutih ishoda učenja iz svakog kolegija vrši se praćenjem prisustva i rada studenta na nastavnim aktivnostima (predavanjima, vježbama,…) te provjerom znanja preko kolokvija i ispita. 

Kolokviji 

Kolokviji se održavaju tijekom semestra i na redovnim ispitnim rokovima . Svaki kolegij ima određeni broj kolokvija, a termin polaganja se najavljuje na forumu predmeta i unosi u kalendar nastave. Student koji položi sve kolokvije nekog kolegija ne polaže ispit, a konačna ocjena formira se na temelju rezultata uspješnosti tijekom semestra i rezultata kolokvija.

Ispiti i ispitni rokovi

Ispiti se polažu isključivo na ispitnim rokovima što na kraju rezultira konačnom ocjenom iz svakog kolegija. 
Redovni ispitni rok (dva termina u razmaku od 15 dana) održava se po završetku svakog semestra (zimskog i ljetnog)
Popravni (jesenski) rok za sve kolegije zimskih i ljetnih kolegija organizira se također u dva termina, a posljednji podrazumijeva ispit pred povjerenstvom
Ako student nije zadovoljan ocjenom, treba u  roku od 24 sata nakon održanog ispita podnijeti žalbu, te mu se u naredna 24 sata omogućava polaganje ispita pred tročlanim povjerenstvom kojim ne može predsjedavati nastavnik na čiju ocjenu se student žali. Ocjena nastavničkog povjerenstva je konačna i na nju se ne može podnijeti žalba.
Student koji do kraja akademske godine nije položio ispit iz nekog kolegija u sljedećoj akademskoj godini mora ponovno upisati taj kolegij.

Studenti završavaju studij polaganjem svih ispita i obranom završnog diplomskog rada. Ukupna ocjena studija sastoji se od prosjeka ocjena svih ispita i ocjene diplomskog rada.
Diplomski rad sastoji se od izrade pismenog dijela diplomskog rada, obrane diplomskog rada pred tročlanim povjerenstvom i i razgovora s povjerenstvom.
Ukupna ocjena diplomskog rada sastoji se od ocjene pismenog dijela diplomskog rada te ocjene obrane diplomskog rada u koju ulazi i razgovor s povjerenstvom.

Nakon uspješnog završetka studija, student stječe 120 ECTS bodova i naziv stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija, odnosno stručna specijalistica inženjerka informacijskih tehnologija.
Specijalistički stručni studij težine 120 ECTS i prethodni preddiplomski ili stručni studij težine 180 ECTS zajedno omogućuju postizanje visoke stručne spreme težine 300 ECTS

IT sektoru u Hrvatskoj i Europskoj uniji trenutno nedostaje puno više ljudi nego što ih studira, a digitalizacijom gospodarstva i društva te potrebe stalno rastu. Više od 95% studenata koji su završili studij VSITE-a zaposleni su u struci u domaćim i inozemnim tvrtkama kao programeri, inženjeri za projektiranje i održavanje računalnih mreža i sustava, projektanti baza podataka, web dizajneri, projektanti informacijskih sustava. Veliki broj diplomiranih studenata, apsolvenata i studenata završnih godina stručnog studija s lakoćom pronađe posao još za vrijeme studija posredstvom VSITE-a. Prema njihovim iskustvima, u stanju su se odmah uključiti u radni proces, a poslodavci su njima jako zadovoljni. Time je verificirano nastojanje da se u tijeku studija osim općih savladaju i konkretna stručna znanja korištenja programskih alata i postupaka upravljanja računalima. Naši najuspješniji studenti po završetku studija postaju stručni suradnici u nastavi i na projektima VSITE-a.

Studenti koji su završili Specijalistički diplomski stručni studij mogu ući na tržište rada ili mogu, sukladno odlukama sveučilišta, polagati razlikovne ispite za završetak diplomskog sveučilišnog studija i upis na poslijediplomski sveučilišni studij. 
Pokretljivost kod nastavka školovanja predviđena je općim sustavom bolonjskog studiranja, ali ne i sustavom visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Naime, zakonskim propisima nije predviđeno, ali ni zabranjeno, natjecanje stručnih specijalista inženjera za upis na poslijediplomski sveučilišni studij, doktorski ili specijalistički. Stoga preostaje ustanovama visokog obrazovanja da temeljem zakonskih propisa reguliraju upis na poslijediplomski studij onih talentiranih znanstvenika, koji nisu u dodiplomskoj nastavi stekli naziv magistra struke. Tako će se i zainteresirani stručni specijalisti inženjeri informacijskih tehnologija moći natjecati za upis na poslijediplomski studij prema pravilnicima ustanova koje organiziraju studij.
Paralelna pokretljivost prema završavanju sveučilišnog diplomskog studija također nije predviđena jer se radi o obrazovanju iste razine. Međutim, moguće je da će se stručni specijalisti inženjeri informacijskih tehnologija natjecati za upis na odgovarajuće diplomske sveučilišne studije, te će im ovisno o politici ustanove upis biti omogućen, a dio položenih predmeta priznat.
Dosadašnja iskustva pokazala su da studenti VSITE-a mogu uspješno nastaviti svoje obrazovanje i na inozemnim visokim učilištima. Naši najuspješniji studenti po završetku studija postaju suradnici u nastavi i na projektima VSITE-a.

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

120 ECTS-a

Redoviti studenti (dvije godine, četiri semestara) 

Izvanredni studenti (dvije i pol godine, pet semestara)

Stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija / Stručna specijalistica inženjerka informacijskih tehnologija
 

Klaićeva 7, 10000 Zagreb, tel. 01/3764200 fax. 01/3764264